„Ako sam preterao, nisam dovoljno“ riječi su Gintera Grasa nedavno preminulog u 88 godini života.

ginter_620x0Ginter Gras rođen je godine 1927. U Gdanjsku (njemački Danzig), dospio je kao gimnazijalac u vrtlog posljednje godine Drugog svjetskog rata. Poslije godinu dana zarobljeništva probija se prihvaćajući različite poslove. 1952. godina. Savezna Republika Nemačka je mlada, Gras – isto tako. Počeo je se baviti umjetnošću, studirao slikarstvo i umjetničku grafiku, svirao je u jednom džez-sastavu, putovao, i 1956. na neko se vrijeme skrasio u Parizu. Tamo je sa svojom prvom suprugom vodio skroman život i počeo se baviti pisanjem. Njegov prvi roman, „Limeni bubanjš“, objavljen 1959, uskomešao je uštogljeni duh Njemačke tih godina, i postao poznat u svjetskim razmjerama, a više puta je postavljen na veliko platno. 1999. Gras je za njega – i svoje životno delo – dobio Nobelovu nagradu za književnost. Gras je pisao drame, pjesme i prije svega beletristiku. Duga je lista njegovih djela. „Mačka i miš“, „Pseće godine“, „Hod raka“, „Ljušteći luk“, „Lokalna anestezija“, samo su neki od poznatih naslova; u njima je on uglavnom tematizirao političke odnose i društvene prelome, na primjer, ulogu intelektualaca u pobuni u DDR-u 1953, studentske revolte iz 1968, izbore za Bundestag… veoma važno mu je bilo i pomirenje sa Poljskom, zemljom za koju je ostao vezan rođenjem.

Romani koje je objavio posle „Limenog bubnja“ ni izdaleka nisu izazvali oduševljenje svijeta kao priča o malom Oskaru Maceratu, ali su ipak imali veliki uspjeh. Bilo je i čitalaca koji su smatrali da je u njima previše politike, a premalo umjetnosti.

Pisca Limenog Bubnja mogli bismo zamisliti kao lik tog romana. Osebujna ličnost, nonkomformist, porijeklom iz kraja ušća rijeke Visle, gdje se od davnina prožimaju i sukobljabaju kulturne tradicije nijemaca i slavenskih naroda, Gras je svoje opsežno djelo utemeljio na mnoštvu autobiografske građe. Kada bi ovaj roman samo određivalo vrijeme i prostor onda bismo ga mogli porediti sa Budembrokovima Tomasa Mana. Međutim Oskar Macerat sasvim je nešto drugo, on je donosilac nečeg novog, on je sa svojom bučnom igračkom, crveno-bijelo išaranim limenim bubnjem, literarni unikum, tvorevina mašte koja se po mnogočemu pamti. Oskar je apsolutno središte romana, njegova jezgra, jedina tačka motrišta. Odrasli ljudi u njegovoj sredini, većinom ograničeni i zaslijepljeni, ne primjećuju da dječak nije tek neobičan bogalj. On revnosno otkriva istinu o nakaznim crtama malograđanskog života, a otkriva je zahvaljujući tome što se sa njom ne poistovjećuje.

Romane Gintera Grasa možete naći na policama biblioteke „Alija Isaković“.

(Biblioteka „Alija Isaković“ Gradačac, Autor:Mirsa Šarić dipl. komp. i dipl. bibliotekar)