JU Javna biblioteka "Alija Isaković" Gradačac - www.bibliotekagradacac.ba

Poštovani čitaoci želim vam dobar dan. Ova godina polako ističe, još desetak dana je pred nama, a evo upravo sam u prilici  da vas  sa zadovoljstvom obavijestim da je privedena kraju i dostava najnovijih knjiga koje smo dobili iz Fondacije za bibliotečku djelatnost iz Sarajeva. Naime, Odlukom Fondacije o raspodjeli knjiga po konkursu za 2019. godinu izvršen je otkup knjiga od BH izdavača i to je jedan od načina nabavke knjiga i za našu Biblioteku. Ukupno smo dobili sto dvije knjige. U ovom novom paketu knjiga mogu se naći naslovi za djecu, beletristika, publicistika, psihologija menadžment, leksikoni, religija, historija itd.

Izdavačka kuća Buybook iz Sarajeva objavila je nekoliko naslova koje bih vam predstavila. Danas ću govoriti o romanu Darka Cvijetića Schindlerov lift.

Selvedin Avdić je rekao „ Ako tražite štivo za zabavu, vratite ovu knjigu na policu“. Knjiga ima 91 stranicu i u obradi iste čitala sam i tekst vrlo lako. Iz ponuđenog se vidi da lirika ne stanuje između tih stranica.

Mađutim, stava sam da se bez obzira na temu, i bez obzira na to što vam se čini da ste već mnogo toga pročitali o tome, i što vi to ne biste više, ipak treba čitati pisac.  Niko nema istu percepciju, isti stil pisanja, dubinu spoznaje.

Darko Cvijetić rođen je u mjestu Ljubija Rudnik. Readatelj je i dramaturg u Pozorištu Prijedor. Pjesme i priče prevođene su mu na francuski, engleski, njemački, slovenski, hebrejski, albanski, mađarski, poljski, makedonski i jidiš. Od 2013. godine uređuje književni blog  „Hypomnemata“. Objavio je desetak knjiga poezije, knjigu priča, u pozorištu režirao od Becketta do Čehova, te igrao Raskoljnikova, Borisa Davidoviča, Estragona… Član je P.E.N. Centra BiH i Društva pisaca BiH.

O čemu se govori u romanu Schindlerov lift. Ovdje ću citirati tekst sa korica knjige koji potpisuje Selvedin Avdić:

   ’’Kada je otvoren 1975. godine, Crveni soliter u Prijedoru je mirisao. Imao je trinaest spratova pa su stanari, ne bi li se zaštitili od nesreće, prvi nazvali Galerijom. To nije pomoglo – u Crvenom se uvijek smrt solidno osjećala, i nikad nije otišla bez ičega. Jedini izlaz iz stepeničkog labirinta po kojem smrt šenluči je – lift marke Schindler. 

Svaki soliter je vertikalno selo, u sebi ima toliko života. Crveni soliter u sebi ima dovoljno nesreće za čitavu Bosnu i Hercegovinu, a kratki roman Schindlerov lift nosi težinu deset tomova najbolje literature.

Kristina Ljevak o romanu kaže sljedeće:

’’S urušavanjem svijeta kakvog smo poznavali, urušio se i život u dva prijedorska solitera, u gradu koji je, kako sam autor kaže, rupa svijeta poznata po ratnim zločincima, logorima i slikarima. U tim soliterima, dok nisu postali oblakoderi smrti, zajednički su se proslavljale radničke pobjede i unapređenja. Danas radnika/ca više nema, potonuli su u naciju i ostali punih pluća vode. Komšije su pogubile komšije, nakon razmjene sličica u djetinjstvu, nekadašnji drugovi mijenjali su mrtve i ranjene na liniji razdvajanja, a majke su djecu pronalazile u sekundarnim masovnim grobnicama, nakon što bi im, odbijajući da vjeruju kako su mrtvi, spremale večeru i čekale vijest o njima. Može li se u dva nebodera smjestiti ukupna tragedija Bosne i Hercegovine? Može, i Darko Cvijetić nam svjedoči o tome, potvrđujući da o užasu koji smo imali/e sreću preživjeti i čije posljedice živimo, mogu i trebaju pisati samo najbolji. Svakom rečenicom autor Schindlerovog lifta štiti nas od mrtve kiše koja pada po Prijedoru. Njegov kišobran sačinjen je od ljudske i književne čestitosti.

Citati preuzeti sa korica knjige.

Bibliotekagradacac.ba/Mirsa Šarić

Poštovani čitaoci želim vam dobar dan. Danas ću vam govoriti o jednom talijanskom piscu starije generacije. Predstavljajući vam beletristiku u većini slučajeva govorila sam o romanu kao književnoj formi. Danas je na redu pripovijetka, za one čitaoce koji zaista vole da čitaju i znaju uživati u tome obradovaće ih ovaj naslov. Prodavnica tajni zbirka je pripovijedaka Dine Buzzatija.

Dino Buzzati rođen 1906. godine u planinskom gradiću Beluno kod Milana u kojem je živio i umro 1972. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Milanu, dajući prednost svojim drugim mnogobrojnim sklonostima. Nikad nije radio kao, pravnik, bavio se novinarstvom i nije ga nikad zapostavio, uporedo pišući i svoja prozna djela. Također je bio pjesnik, dramaturg, autor libreta za opere i veoma dobar slikar.

Novinarsko iskustvo za Buzzatija predstavljalo je neiscrpan izvor za bogatiji umjetnički izraz. Na sebi svojstven način, bogatstvom imaginacije i književnog izraza, u pripovijetkama Buzzati je postigao savršenstvo u predstavljanju svog unutrašnjeg svijeta. Mnogi ga porede sa Kafkom, Gogoljem i Borhesom.

Glavno Buzzatijevo oruđe je bogatstvo imaginacije. Književni izraz nastaje u njemu iz snažnog psihološkog aparata koji je, rekli bismo, zasnovan na posebnoj tehnici poznavanja stvari, koji i pred najjednostavnijim detaljem izaziva viziju, priču i pouku. Njegova mašta je neiscrpna. Možda Buzzatijeva sklonost prema fragmentu, prema priči ili dugoj priči – za razliku od romana u pravnom smislu – dolazi upravo od užurbanosti te njegove mašte koja je uvijek u pokretu i uvijek željna da smisli neku novu situaciju. (Iz pogovora, Cvijeta Jakšić)

Prodavnica tajni je knjiga pripovijedaka koju je sam autor priredio dvije godine pred smrt, želeći da čitaoca upozna sa najboljim što je napisao. Ovo je izbor nastao iz Buzzatijeve knjige La boutique del mistero. To je katalog Buzzatijevih ostvarenja koji pokazuje savršenstvo do koga je pisac došao u stvaranju veoma raznolikih knjževnih svjetova. Ovo je, dakle, egzemplarni katalog Buzzatijevih pripovijedaka koje će čitaocu pokazati do kakvog je savršenstva Buzzati dospio i pomoći mu da stekne predstavu o jednom piscu koji je, kao malo ko, znao od svojih alegorija da napravi duboku i uznemiravajuću pjesničku istinu.

 Unutrašnji svijet autora pokazuje ovdje svoju vitalnost i bogatstvo dobijajući, od priče do priče, sasvim različite tonove, od vizionarskog do realistično-grotesknog, od lirskog do naučno-fantastičnog.

Pred smrt je doživio posljednji veliki uspjeh knjigom Teške noći, zbirkom razmišljanja i fantazija o životu. Prevedeni su mu i romani Tatarska pustinja i Jedna ljubav koja stoji na policama biblioteke.

Posebno bih izdvojila jednu pripovijetku iz zbirke Prodavnica tajni, koju sam pročitala nekih davnih godina i nikad je nisam zaboravila. Riječ je o priči Sedam spratova.  

Bibliotekagradacac.ba/Mirsa Šarić