JU Javna biblioteka "Alija Isaković" Gradačac - www.bibliotekagradacac.ba

Poštovani čitaoci želim vam dobar dan.

Danas ću vam predstaviti knjigu koja govori o muzici. Preciznije rečeno o raveu i dance kulturi. Autor ovog djela koje nosi naslov ENERGY FLASH ili Energetski bljesak potpisuje Simon Reynolds. Publikaciju je objavila izdavačka kuća LJEVAK iz Zagreba.

Muzika je interesantna tema za obradu, prije svega zato što smo svi na neki način njeni konzumenti. Neko sluša ovu, neko onu vrstu muzike. Kako je šta nastalo, odakle potiče, šta je uticalo da nešto uopšte nastane i na kraju kako muzika utiče na kulturu, pa i društvena kretanja, posebne su teme i razlozi za istraživanja.

 Mlađi slušaoci, pretpostavljam da znaju šta je dance i rave muzika. Knjiga Energetski bljesak broji 575 stranica, dvadesetčetiri poglavlja  i indexa imena.

Za one koje će možda zanimati, navešću neke od naslova : Živjeti san – acid house i britanski rave, ‘ardcore, znaš skor – drugi val ravea; Nestajanje u mraku -britanski raverski san pretvara se u noćnu moru; Korijeni i budućnost – jugle osvaja London; Mi jesmo anđeli – raverska kultura kao duhovna revolucija; In the mix – dj-kultura i remiksologija, itd…

Nešto više o tome šta knjiga donosi citiraću sa korica: Ako je rock glazba govorila o iskustvu – autobiografskom ili izmišljenom – rave je konstruirao jedno iskustvo: zaobilozeći tumačenje, slušatelj je ubačen u vrtlog povišenih senzacija, apstraktnih emocija i umjetne energije. Rave glazba predstavlja fundamentalni raskid sa rockom, ili barem dominantnom (engleskom) književnom i socrealističkom paradigmom rock kritike, koja se fokusira na pjesmu i priču. Rave je od samog početka nešto više od glazbe i droge; rave je matrica životnog stila, ritualiziranog ponašanja i vjerovanja. Običnom promatraču možda djeluje kao neki uvrnuti kult, no za sudionike rave je poput religije.

Zaobilazeći tumačenje, slušatelj je ubačen u vrtlog povišenih senzacija, apstraktnih emocija i umjetne energije.

Usprkos mojem zagriženom vjerovanju, u ovoj knjizi postoji jedna sje­na sumnje. Kao odrasla osoba, ljevičar i liberal, ponekad se pitam može li rekreacijsko drogiranje biti ikakva osnova za kulturu, a kamoli kontrakulturu. Ne radi li se kod ravea samo o zaludnom rasipanju utopijske energije ili se time potaknut idealizam prelijeva u obični život i transformira ga? Može li oceanski, osjećaj koji ti s plesnog podija govori da se spojiš integri­rati u svakodnevnoj borbi da se bude bolji i humaniji? Naučiti kako izgu­biti sebe može predstavljati određeno prosvjetljenje, ali može biti i bizarno sebično, pohlepa za intenzivnim, raspojasanim iskustvima.

Plesna kultura jako dugo udomljava dvije radikalno oprečne verzije o tome što je zapravo rave. S jedne strane, transcendentalni, neopsihodelični diskurs više razine svijesti i oceanskog stapanja s čovječanstvom/Gejom/kozmosom. S druge strane, pretinac ekstazija i rave-glazbe u novoj kultu­ri uzbuđenja, tinejdžerskog furanja i jeftinih senzacija – videoigre, skateboard, snowboard, bungee-skokovi i drugi ekstremni sportovi; filmovi s najvećom zaradom kojima su priče samo sklepani okviri za prikazivanje spektakularnih specijalnih efekata.

( Simon Reynolds )
 
U ovo izdanje – prvo na hrvatskom jeziku – dodano je poglavlje o DJ-iranju i remiksiranju. Ako se intonacija novog materijala u “Energetskom bljesku” uvelike kreće prema predmetu, i dalje je jasno da je autor sklon: svaki novi razvoj mjeriti spram prvotne faze ravea s početka devedesetih.

Kao što se muzika mijenja tako se i mi mijenjamo uz nju.

Bibliotekagradacac.ba/Mirsa Šarić

Poštovani čitaoci želim vam dobar dan. Danas sam odlučila da se odmaknem od polica sa beletristikom i da vam predstavim neku drugu građu. Korisnici često traže i pretražuju police na kojima se nalazi literatura iz oblasti  savremene psihologije, menadžerstva, publicistike.

Posebno vlada interes za savremene psihološke tokove, nauku koja govori mnogo o vještinama bitnim za našu svakodnevnicu.

Posebno su zanimljivi oni naslovi koji na prvo čitanje ne nude nikakav odgovor na to šta se nalazi iza korica. Ponekad je jedina smjernica, ustvari autor. I to za one koji znaju šta traže.

U ovom slučaju  odabrala sam Spencera Johnsona i njegovo djelo Ko je maznuo moj sir? Predgovor ovom djelu potpisuje dr Kenneth Blanchard .

Spencer Johnson je međunarodno priznati mislilac, govornik i autor, čije misli su pomogle milionima ljudi da otkriju proste istine koje mogu da iskoriste u svrhu što uspješnijeg i kvalitetnijeg života. O njemu se govori kao o najboljem stručnjaku na svijetu za raščlanjivanje kompleksnih tema i pronalaženja prostih rješenja. Spencer Johnson je svoj bestseller Ko je maznuo moj sir? napisao kao autor i ko-autor sa legendarnim konsultantom za menadžment dr. Kenethom Blanchardom. Sva njegova djela ubrajaju se u bestsellere, pa ću samo spomenuti neke od njih  Dragocjeni poklon, Da i ne, Vrijedne priče, i pet naslova iz serije za jedan minut:

Prodavac za jedan minut, Mama za jedan minut, Tata za jedan minut, Učitelj za jedan minut i Jedan minut vremena za vas.

Diplomirao je psihologiju, postao je doktor medicine na Kraljevskom koledžu za hirurge, a kao pripravnik je radio u Medicinskoj školi na Harvardu i u klinici Mayo. O njegovim knjigama često se govori u medijima, a prevedene su na četrdesetpet stranih jezika, a Amazon je objavio da mu je to najprodavanija knjiga 2005. godine. 

Ko je maznuo moj sir? je svjetski besteller broj 1. i globalni fenomen o fantastičnom načinu prilagođavanja promjenama u poslovnom i privatnom životu.

 Dakle, bilo bi dobro da imamo kartu Lavirinta kad se jednom nađemo u njemu ili da dobra stara pravila važe i u takvom slučaju. I da prestanu da nam mažnjavaju sir. Stvari se ipak mijenjaju.

Dr Spencer nam je ispričao priču o dva miša i o dva čovječuljka zarobljenima u Lavirintu.

Sir je metafora za ono što želimo od života: dobar posao, zdravlje, duševni mir, stabilnu ljubavnu vezu. Lavirint je mjesto gdje tražimo to što želimo radno okruženje, porodica ili zajednica u kojoj živimo. Junaci ove knjige se susreću sa iznenadnom promjenom u Lavirintu. Kroz ponašanje aktera jasno se vidi kako možete da pristupite važnim promjenama u životu, šta time dobijate, ili gubite.

Kada stignete do „Rukopisa na zidu „ i sami ćete otkriti kako da se nosite sa promjenama, pa ćete moći uživati u većim uspjesima sa manje stresa na poslu i u privatnom životu. Ovo je knjiga koja je svojom jednostavnošću i  poučnom pričom   oduševila cijeli svijet. Dokaz da je to tako je podatak da se i nakon dva desetljeća nalazi na svjetskim bestseller listama i predstavlja izvor nepresušne inspiracije. Knjiga je napisana za sve uzraste, i svako obrazovanje, čita se veoma brzo, u dahu, a ostaje u vašim mislima zauvijek.

Bibliotekagradacac.ba/Mirsa Šarić

8.mart.

Današnjim povodom govoriću o jednoj predivnoj publikaciji posvećenoj ženama.

I prošlost

 i sadašnjost

 i budućnost su i ženske.

 Ovo je odlomak koji stoji odmah poslije naslova, a prije sadržaja publikacije o kojoj ću govoriti.

Projekt #ženeBiH započeo je u martu 2018. godine kao dio inicijative obilježavanja Mjeseca ženske historije(#WomensHistoryMonth). Nastao je spontano, iz jednog grupnog razgovora tri prijateljice: Amile Hrustić Batovanja, Hatidže Gušić i Mashe Durkalić. One su objavljivale  po jedan post na društvenim mrežama posvećen nekoj od žena koje su obilježile bosanskohercegovačku historiju.

 Nakon što je prošao mart mjesec i nakon detaljnog razgovora, odlučile su da nastave kampanju i shvatile da je forma knjige ono što na pravi način može prenijeti poruku koju šalju, a to je da ove žene moraju biti zapamćene i zapisane.

Kako su se odlučile baš za određene žene u svom odabiru,

 Hatidža Gušić je izjavila u svom intervjuu Radiosarajevu: „ Izabrati samo 30 ili 50 žena iz duge i bogate ženske historije je bio možda najteži od svih zadataka. Naši/e prijatelji/ice su se, kada bismo im ispričale za ideju, znali/e našaliti i pitati zar uopće ima toliko žena koje su djelovale u javnom prostoru BiH. To pokazuje koliko je ženska historija nevidljiva, i do koje mjere su žene izbrisane iz zvanične historije. Činjenica je da postoje na stotine hiljada žena koje su oblikovale današnju historiju i žensku historiju BiH, no naravno, kako to obično biva sa ženskom historijom – čak i svjetskom – one su mahom zaboravljene i gurnute na margine. Metodologiju smo koncipirale tako što smo se fokusirale pretežno na pionirke u nekom polju i one koje su se zalagale za emancipaciju žena u posljednjih stotinu godina, a željele smo i da svoje mjesto, koliko god je to moguće, dobiju žene čiji je rad bio najznačajniji u nekoj oblasti.“ 

Amila Hrustić Batovanja, jedna od autorica, posebno je istakla: „ Napomenula bih da je ovo i dalje volonterski projekt, barem kada smo nas tri u pitanju. Ulažemo sve svoje vrijeme, znanja, talente i određeni dio vlastitog novca za projekt #ženeBiH jer zaista vjerujemo u njega. Također, određeni broj ilustratorica volonterski učestvuje u projektu, a dosta se ljudi ponudilo da nam na ovaj ili onaj način pomognu, na čemu smo iznimno zahvalne.“

Osim dokumentarne vrijednosti ove publikacije, istakla bih njen umjetnički odnosno vizuelni aspekt. Za ovo je također bila zadužena Amila Hrustić koja je okupila čitav tim mladih umjetnica a koje su zajedničkim radom napravile odličnu publikaciju.

Žene BiH je knjiga o umjetnicama, spisateljicama, humanitarkama, narodnim heroinama, rediteljicama, naučnicama, muzičarkama, liječnicama, aktivistkinjama, profesoricama i drugim izuzetnim ženama koje su dale jedinstven doprinos historiji BiH, zalagale se za emancipaciju i rodnu ravnopravnost, i koje su mijenjale i mijenjaju naše društvo nabolje.

 O knjizi Tamara Zablocki kaže: „Knjiga „Žene BiH“ progovara o putu kojim su krenule najhrabrije, o ženama koje su tradiciju i običaje, poslovično im nenaklonjene, odlučno odbacivale, čitajući krišom udžbenike svoje braće, tražeći sredstva i zvanične dozvole za školovanje od vjerskih zvaničnika i institucija.“

I da, malo je  samo jednom u godini govoriti o ženama i njihovim postignućima. Trudim se da tokom godine bar u prikazu knjiga koje se nalaze u biblioteci predstavim djela odličnih svjetskih i domaćih autorica na koje  treba obratiti pažnju. Čitanje njihovog štiva nije samo čitanje ženskog pisma, nego je dobrim dijelom nadahnutije i kvalitetnije u odabiru teme, i prikazu problema od kolega koji se kao po pravilu već time bave.

  (Dijelovi teksta preuzeti sa radiosarajevo.ba)

Drage moje, budite sretne, zdrave i voljene.

                                                             Bibliotekagradacac.ba/Mirsa Šarić