Na policama biblioteka nalaze se uredno složene knjige pisaca iz cijelog svijeta. Neki su znani a za neke se manje čulo. Knjige kriju tajne, istine, zagonetke, maštu koje se skidanjem knjige s police otvaraju.
Imali ste priliku čuti sintagmu veliki pisac, kritičari su tu da određuju i ocjenjuju, ali i čitaoci su konzumenti i to je onaj jezičak na vagi – da li knjiga prolazi ili ne.
Moje je da vam skrenem pažnju na još jednog pisca čije se knjige nalaze u biblioteci „Alija Isaković“. Riječ je o Kaderu Abdulahu o kojem govore kao osnivaču moderne iranske književnosti). Kao student fizike u Teheranu postao je član ilegalne ljevičarske političke partije, koja se pobunila protiv ajatolaha. U Nizozemsku je došao 1988. Nakon što je morao napustiti Iran, a gdje i danas živi. Piše na nizozemskom jeziku pod pseudonimom koji se sastoji od imena njegovih poginulih roditelja Kadera i Abdolaha. Njegovo pravo ime je Hosein Sađadi Gemahami Farahni.
Debitovao je 1993. Knjigom priča Sokolovi. Nakon zbirke Djevojčice i partizani (1995) pojavio se njegov prvi roman Putovanje praznih flaša (1997), zatim je slijedilo Klinasto pismo (2000), Portreti i jedan stari san (2003), Kuća imama (2005), dvotomno djelo Poslanik i Kur'an (2008) i Kralj (2011).
Ovu knjigu odabrala sam zato što nam putem medija neprekidno dolaze informacije o dešavanjima iz svijeta, političkim previranjima, ratovima, nešto manje o kulturama.
Kako razumjeti priču arapskom svijetu, bliskom istoku, prostoru perzijskog zaljeva, kako razumjeti sve te kontraste, razlike i konačno sukobe. Pa Kader Abdolah je uz Amina Malufa i Tarika Alija koji na originalan način pišu o svojim zemljama, o narodima i kulturama kojima pripadaju bez obzira gdje žive.
Kaderov roman Kralj priča je o stvaranju modernog Irana,pisanog u profinjenom stilu Hiljadu i jedne noći – nema duhova iz čarobnih lampi ili letećih tepiha, ali postoje zle kraljice, raskošne palače i veličanstveni dragulj.
Potreba za nečim novim, za modernizacijom koja donosi bolji život stanovnicima zemlje s jedne strane a sdruge strane potrebno je sve to sprovesti u djelo- drugim rječima raditi.
U Independentu su istakli…..
„Šah Naser lično prihvata modernizaciju, oduševljeni je ljubitelj fotografije, zainteresovan za evropske tvornice i tehnologiju, pa ponekad stvara i neobične kombinacije modernog i drevnog-uvodi električnu rasvjetu u harem. Ta dvojnost postaje fascinantna tema knjige“. The Independent
(Biblioteka „Alija Isaković“ Gradačac, Autor:Mirsa Šarić dipl. komp. i dipl. bibliotekar)