Diwan je časopis za kulturu koji već četvrt stoljeća izdaje Biblioteka “Alija Isaković” iz Gradačca, a posljednjih 16 godina redakciju čine Amir Brka (glavni urednik), Mirsa Šarić (koordinatorica), Aleksandra Čvorović i Dragan Marijanović. Koncem maja 2022. objavljen je nova sveska Diwana (broj 53-54), a promovisana je 4. jula, u programu gradačačke književne manifestacije Kikićevi susreti.
U ovoj svesci časopisa kao uvodna studija objavljeno je predavanje Sloboda od zarobljavajućih kultova koje je Ivan Šarčević održao 1. 3. 2022. u Brčkom povodom Dana neovisnosti Bosne i Hercegovine. Šarčević polazi od teze kako je izlazak na referendum 1992. bio početak osvajanja slobode, ali da je nakon trideset godina ta sloboda još nije dostignuta, jer nismo izgradili demokratsko društvo. U tom kontekstu Šarčević diskutira o raznim izazovima naše prošlosti i naše sadašnjosti.
Potom slijedi rubrika POEZIJA, u kojoj svoje pjesme objavljuju Sanja Radulović (Čitaj mi tišinu), Emir Sokolović (Putem poslije lijesa), Miro Petrović (Spomenar), Enver Kazaz (Trojanske pjesme) i Amir Brka (Rasprava o metodi).
U rubrici PROZA čitamo tekstove koje pišu Milo Jukić (Pusta osta bijela kula Zmaja od Bosne), Ljiljana Šop (Prvi susreti sa gradom u kojem ću živeti), Esad Duraković (Miris imenovanja), Fuad Hrustić (Kolica za kupovinu) i Dušica Milanović Marika (Vetrogon).
U rubrici STUDIJE / OGLEDI / ESEJI su objavljena četiri rasprave, i to Muhidin Džanko (Homerski vrači bosnistike u povoju), Tatjana Tomić (U mreži svečula. O poeziji Sanje Radulović), Davor Beganović (»Karivani«. Ili “franjevački ciklus” Miljenka Jergovića) i Esad Zgodić (Masovna smrt ubijanjem: o tragičnosti Roma).
Rubrika KRITIKA sadrži šest tekstova: Mile Babić: (Pjesnički magnum opus), Rasim Muratović: (Kontinuitet i kontekst izgradnje državnosti Bosne i Hercegovine), Enver Kazaz: (Nova čitanja klasika), Momčilo Spasojević: (Poezija neherojske svakidašnjice), Dragan Marijanović: (Majstorija minijature) i Dževad Drino: (Husićeva mikrohistorijska studija).
Na kraju časopisa, u rubrici LIKOVNI UMJETNIK U OVOM BROJU, Dragan Marijanović: (Život na crnim rubovima) piše o Zoranu Filipoviću čije fotografije krase ovaj broj časopisa.
Ovaj broj časopisa sadrži puno historiografskih tekstova. Skrećemo pažnju na radove Mile Jukića o Gradačcu i Ljiljane Šop o gradu Porto, kao i osvrte na knjigu Amira Brke o ubijanju tešanjskih Roma u Drugom svjetskom ratu, prikaz knjige Mirka Pejanovića o državnosti Bosne i Hercegovine te prikaz knjige Aladina Husića o kadiluku Tešanj u drugoj polovici 18. stoljeća.
Cijeli broj dostupan je ovdje
Izvor: Historiografija.ba 23.06.2022